Je li moguće poboljšati zdravlje hranom i koja pravila trebamo slijediti da ne bacamo novac u vjetar?

Zdrava prehrana ne znači opsesivno brojanje kalorija, potpuno izbacivanje šećera (koji nam daje i energiju) ili isključivost u odabiru određenih namirnica zbog koje ćete biti nesretni ili frustrirani. „Neka vaša hrana bude lijek, a vaš lijek vaša hrana“, rekao je davno slavni grčki liječnik Hipokrat i imao je potpuno pravo.

 

Ako smo išta naučili u ove dvije protekle godine, to je zasigurno važnost zdravlja. Pa ipak, zaboravili smo da nas zdravima ne čini samo razmak ili nošenje maski, kao niti sve one litre dezinficijensa. Tu i tamo prestrašile bi nas statistike koje su pokazivale sve veći trend porasta pretilosti kod djece i odraslih, povećanja bolesti krvožilnog sustava, dijabetesa.... Alarmi nam se, međutim, ni tada nisu upalili. Jer svijet ima većih problema pa nećemo sad o tome. Krivo. Svijet će uvijek imati većih problema, a mi moramo prestati koristiti to kao izgovor. Krajnje je vrijeme da se trgnemo.

Na to nas svake godine 7. travnja podsjeća i Svjetski dan zdravlja: Recite odlučno „ne“ lošim navikama i ne pristajte biti dijelom poraznih statistika. Jedna od promjena koju možete vrlo lako uvesti jest zdrava prehrana. Misliti da je zdrava hrana skupa je isto kao i misliti da Djed Božićnjak skače po krovovima i dijeli poklone. Da, troškovi hrane jedne prosječne obitelji jesu visoki, ali moramo uzeti u obzir i jednako velike količine hrane koja se baca.  Dodamo li u tu računicu i staru izreku koja kaže da zdravlje nema cijenu, jasno je da bilo kakvi argumenti protiv zdrave hrane ne drže vodu.

 

Zdravo i ekonomično

Što zapravo jest zdrava hrana? Kako znati da kupujemo zdravo i pritom ne preplaćujemo? Evo i par savjeta:

1. Sjetimo se prehrambene piramide: Žitarice, povrće i voće drže bazu, što znači da ih je potrebno konzumirati svaki dan, u nekoliko obroka. A i puni su nutrijenata, vlakana, vitamina i minerala. To ne znači da su ogromne količine bijelog kruha i kojekakvih peciva cool. Postoje, naime, i druge žitarice osim pšenice. Zob i raž su – po svojim nutritivnim vrijednostima – sjajne!
   
   
2. Kupujte provjereno: Ako imate svog frizera ili automehaničara, nije li logično da u ovom procesu prelaska na zdravo pronađete provjerene i kvalitetne proizvođače? To može biti vaša kumica na placu, mali OPG kojeg vam je netko preporučio, susjeda koja uzgaja domaće koke ili provjereni veći proizvođač kao što je PP Pipo Čakovec sa svojim brendom Međimursko pile, jedinim domaćim mesnim proizvodom s oznakom „Antibiotic free“.
   
   
3. Ne ignorirajte deklaracije, oznake i certifikate: Biti informiran i osviješten prvo je pravilo zdrave prehrane. Deklaracije će vam reći sastav, proizvođača, uvoznika i sl. i na temelju toga. ćete donijeti odluku o kupnji. Certifikati i oznake su norme koje je zakonski zabranjeno lijepiti po proizvodima bez provedenog certificiranja i strogih kontroli u proizvodnji. Primjer: već spomenuto Međimursko pile nositelj je certifikata „Uzgojeno bez antibiotika“ koji jamči da ovi pilići nikada nisu primili antibiotike (niti hormone ili sirovine životinjskog porijekla) te da se svi procesi proizvodnje - od polja do stola -  strogo i redovito kontroliraju.
   
   
4. Kupujte planirano: Planiranje obroka osnova je ekonomičnosti. I dobro je za okoliš jer nema bacanja hrane. Dobro je i za novčanik jer kupujete samo ono što vam uistinu treba.
   
   
5. Minimizirajte sve proizvode s dodatnim šećerima: Uzmite voće. Gledajte to i s ekološke strane – sva ta šarena i primamljiva plastika u koju su umotani slatkiši, štetna je za okoliš.